Digitalna sigurnost u bankarskom sektoru

Digitalna sigurnost u bankarskom sektoru

Zatražite kredit



Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Sutra 21.11.2024 u 08:30
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 500 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Mikro kredit: Uz zatraženi iznos 300,00 EUR na period od 30 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 301,68 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 7,03%, iznos Premije 1,68 EUR te iznos mjesečne rate 301,68 EUR (1 rata). Plus kredit: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata). Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,25%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Digitalna sigurnost u bankarskom sektoru temelji se na skupu principa i praksi koje su usmjerene na zaštitu i sigurnost informacijskih sustava koje banke koriste za pružanje svojih usluga. Ovi principi su ključni za očuvanje povjerenja korisnika i održavanje stabilnosti financijskih institucija u digitalnom dobu.

Prvi osnovni princip je autentifikacija korisnika, koja osigurava da samo ovlaštene osobe mogu pristupiti osjetljivim bankovnim informacijama i transakcijama. Ovo se postiže korištenjem snažnih lozinki, dvostupanjske verifikacije ili biometrijskih podataka kao što su otisci prstiju ili prepoznavanje lica.

Drugi je šifriranje podataka, koje bankama pomaže u zaštiti povjerljivih informacija dok su pohranjene ili se prenose putem interneta. Kriptografski algoritmi i protokoli, poput SSL/TLS, osiguravaju da su podaci nečitljivi svima osim onima koji posjeduju odgovarajuće ključeve za dešifriranje.

Treći princip je upravljanje pristupom, koje uključuje određivanje razina pristupa zaposlenika i korisnika.

To znači da osobe imaju pristup samo dijelu informacijskog sustava koji je potreban za obavljanje njihovog posla. Također, redovito se provjerava i ažurira pristupne točke kako bi se izbjegla neautorizirana upotreba.

Četvrti ključni aspekt je kontinuirani nadzor i detekcija prijetnji, koji uključuje praćenje mrežnih aktivnosti i automatsko detektiranje sumnjivih ponašanja ili neautoriziranih pokušaja pristupa. Banka mora biti opremljena najnovijom tehnologijom za sprječavanje i otkrivanje prijetnji, uključujući i antivirusni softver te sustave za upravljanje sigurnosnim incidentima.

Zaokružujući ovu temu, bitan je i princip edukacije zaposlenika i korisnika o sigurnosnim praksama. Redovite obuke i svijest o potencijalnim sigurnosnim rizicima povećavaju opću razinu sigurnosti u digitalnom bankarskom okruženju.

Kroz pridržavanje ovih osnovnih principa, digitalna sigurnost u bankarskom sektoru postaje temelj za zaštitu financijskih podataka i osiguravanje neprekinutog poslovanja banaka u elektroničkom svijetu.Digitalna sigurnost u bankarskom sektoru susreće se s nizom izazova koji proizlaze iz stalnog razvoja tehnologija i sve sofisticiranijih metoda koje kriminalci koriste kako bi kompromitirali bankovne sustave. Jedan od glavnih izazova je obrana od cyber napada, uključujući phishing, malware, ransomware i napade uskraćivanja usluge (DDoS), koji mogu ugroziti osobne podatke klijenata i integritet financijskih transakcija.

Rješenje za ovu vrstu prijetnji leži u implementaciji robustnih firewalla, redovitom ažuriranju sigurnosnih protokola i korištenju naprednih sustava za otkrivanje prijetnji. Banka mora također osigurati da su svi sustavi i aplikacije uvijek ažurirani s najnovijim sigurnosnim zakrpama kako bi se minimizirala potencijalna ranjivost.

Drugi izazov je upravljanje identitetima i pristupom, gdje je ključno uspostaviti jasne politike pristupa i provjeriti identitete korisnika kako bi se spriječilo neovlašteno djelovanje.

Tehnologije poput upravljanja identitetima i pristupima (Identity and Access Management – IAM) i autentifikacije više faktora (Multi-Factor Authentication – MFA) postaju standard u očuvanju digitalne sigurnosti u bankarskom sektoru.

Treći veliki izazov je zadržavanje povjerenja klijenata u digitalno okruženje, što se može postići transparentnošću i komunikacijom. Banka mora jasno informirati klijente o mjerama koje poduzima za zaštitu njihovih podataka i novca te ih educirati o najboljim praksama za očuvanje njihove osobne digitalne sigurnosti.

Na kraju, pravna regulativa i usklađivanje s propisima predstavljaju složen izazov zbog različitih zakona koji se primjenjuju u različitim jurisdikcijama. Bankama je potrebno ulagati u pravne i compliance timove koji će osigurati da su sve operacije u skladu s lokalnim i međunarodnim zakonima o zaštiti podataka i financijskim uslugama.

Jačanje digitalne sigurnosti u bankarskom sektoru zahtijeva konstantan razvoj i prilagodbu sigurnosnih strategija kako bi se odgovorilo na dinamične prijetnje i osiguralo stabilno i sigurno bankarsko okruženje za sve korisnike.Budućnost digitalne sigurnosti u bankarskom sektoru vjerojatno će biti obilježena brzim tehnološkim inovacijama koje će unaprijediti zaštitu podataka i financijskih transakcija. U tom kontekstu, očekuje se da će banka kao institucija nastaviti ulagati u napredne tehnike šifriranja i biometrijske verifikacije, koje će korisnicima omogućiti još veću sigurnost i lakoću korištenja bankarskih usluga.

Jedan od ključnih trendova koji će oblikovati digitalnu sigurnost u bankarskom sektoru jest primjena vještačke inteligencije (AI) i strojnog učenja. Ove tehnologije omogućavaju bankama da predviđaju sigurnosne prijetnje i proaktivno djeluju prije nego što dođe do sigurnosnog incidenta, što povećava učinkovitost detekcije i odgovora na potencijalne prijetnje.

Također, blockchain tehnologija postaje sve značajnija zbog svoje sposobnosti da osigura transparentnost i neporecivost transakcija.

Primjenom blockchaina, banka može osigurati visoku razinu sigurnosti podataka i smanjiti rizik od prijevara i manipulacija.

Implementacija sveprisutnog računarstva (ubiquitous computing) i Internet stvari (IoT) donosi nove mogućnosti za bankarski sektor, ali i potencijalne sigurnosne izazove. Bankarske institucije će morati razviti strategije za upravljanje i zaštitu sve većeg broja uređaja koji su povezani s internetom i koji mogu postati cilj napada.

Konačno, stroži regulatorni zahtjevi i međunarodni standardi zaštite privatnosti, poput GDPR-a, nastavit će utjecati na način na koji banka pristupa pitanjima sigurnosti. Ulaganja u compliance i redovita edukacija zaposlenika postat će neophodni kako bi se osigurala usklađenost s propisima i očuvala digitalna sigurnost u bankarskom sektoru.

S obzirom na ove trendove, jasno je da će bankarski sektor morati kontinuirano pratiti i adaptirati se na nove tehnologije i prijetnje kako bi osigurao digitalnu sigurnost svojih klijenata i svoje dugoročne održivosti u digitalnom svijetu.
Tagovi:

Više članaka